Leopardi (Panthera Pardus)

Prebivalište i rasprostranjenost

     Leopardi nastanjuju šume, planine i velike travnate ravnice Afrike i Azije. Mogu se naći u sub-saharskoj Africi i zapadno od pustinje Kalahari. Također se pojavljuju u Kini, Indiji, Iranu, Pakistanu, Indoneziji, Nepalu.

Opis

     Leopard (Panthera pardus) je član porodice mačaka (Felidae). Krzno leoparda je blijedo žute boje, kremasto žute po trbuhu koja pozadi prelazi u narančasto-smeđu boju. Veće crne pjege ukrašavaju im udove i glavu, dok manje i gušće raspoređene tamnosmeđe rozete prekrivaju krzno po leđima i sa strana. Po repu su izraženije crne pjege koje privrhu prelaze u nepravilne vrpce.
     Boja krzna ovisi najviše o prebivalištu leoparda tako su npr. krzna leoparda koji žive u pustinjskim predjelima svjetlijih boja, dok su krzna leoparda koji žive u prašumama, kišnim šumama i planinskim predjelima mnogo tamnija.
     Postoje i crni leopardi za koji su se još donedavno smatrali posebnom vrstom što nije slučaj. Krzno je crnih leoparda crno zbog genetičke mutacije zbog koje u svom krznu imaju velike količine tamnog melanina (pigmenta zaslužna za boju krzna).
     Imaju izduženo mišićavo tijelo koje kod odraslog leoparda zajedno s glavom može biti dugačko od 91-243 cm, a visina ramena od 43-79 cm, dužina repa može biti od 58-97 cm, a teži između 25 i 91 kg. Imaju male uši i široke šape.

Klasifikacija

Kraljevstvo - Regnum: Životinje - Animalia
Koljeno - Phylum: Svitkovci - Chordata
Potkoljeno - Subphyilum: Kralješnjaci - Vertebrata
Razred - Classis: Sisavci - Mamalia
Red - Ordo: Mesožderi - Carnivora
Porodica - Familia: Mačke - Felidae
Potporodica - Subfamilia:Pantere - Pantherinae
Rod - Genus: Prave mačke - Panthera
Vrsta - Species: Afrički leopard - Panthera pardus

Prehrana

     Plijen leoparda kreće se od malih kukaca do odraslih muških oriksa (antilopa) koji mogu doseći težinu i do 900 kg. Leopard se stopi s okolinom zbog boje svog krzna i mirno i tiho čeka na plijen koji napadne u zadnjem trenutku skočivši mu za vrat. Lovi većinom danju da bi izbjegao susrete s lavovima i hijenama, koji love većinom noću. Zanimljivo je također to što su leopardi u stanju odvući plijen koji je duplo teži od njih na stablo i tamo ga pojesti skriveni od ostalih grabežljivaca.

Reprodukcija i životni vijek

     Leopardi su većinom samotne životinje koje se sastaju jedino kad se pare. U tropskim se područjima pare tijekom cijele godine dok se u savanskim područjima pare sezonski. Sporo se razmnožavaju, samo 2-3 mladunčeta u par godina, od kojih jako malo mladunaca preživi. Majka mladunčad svako malo prenosi na novo mjesto da bi izbjegla to da mladunčad postanu plijen lavova. Mladunčad s majkom ostaju oko dvije godine nakon čega ju napuštaju da bi našli svoj vlastit teritorij. Životni vijek leoparda je oko 12 godina.

Ponašanje leoparda

     Mužjaci posjeduju velike teritorije koji se često preklapaju s nekoliko manjih teritorija ženki. Mužjaci imaju pravo parenja s ovim ženkama. teritorij se redovito obilježava urinom, fekalijama i grebanjem tla i kore drveća.
     Leopardi samotne i tajanstvene mačke. One se većinom odmaraju visoko iznad lavova i hijena na drveću tako ih izbjegavajući jer su slabiji od njih. Oni također spavaju, jedu, pare se i vrebaju na plijen s drveća. Većinom se ne bore za hranu koju ubiju nego je radije prepuste lavovima ili hijenama jer ako se slučajno ozlijede više neće moći loviti sami za sebe. Lavovi i hijene u Africi te tigrovi u Aziji mogu ubiti leoparda ako ga uhvate.
     Leopardi imaju veoma oštre zakrivljene kandže koje mogu uvlačiti i pomoću kojih se gotovo bez truda mogu uspeti na bilo koje stablo, takve su kandže veoma smrtonosno oružje. Oštre kandže vrlo lako razdiru kožu plijena i njihova zakrivljenost omogućava leopardu da zadrži plijen.
     Zbog toga što su kandže tako zakrivljene ispod njih se nalazi mnogo ostataka i bakterija pa ogrebotina koju je nanio leopard može izazvati teške infekcije i biti veoma smrtonosna. Leopardi svoje kandže oštre na našin da grebu po kori drveća čime skidaju stare slojeve nokta.

Prijetnje

     Lov na leoparde zbog njihova predivnog točkastog krzna i uništavanje njihovih prebivališta su uzeli svoj danak. Mnoge podvrste su ugrožene ili čak izumrle. Ubijaju ih farmeri jer predstavljaju opasnost za stoku. Mogu se lako otrovati jer se hrane mrtvim i trulim mesom.
     Leopardi su najprilagodljiviji od svih velikih mačaka. Zbog svoje samotne i tajnovite prirode većina leoparda je neprimjetna. Čak i kad čovjek prijeđe u granice njihova teritorija oni se osvećuju na način da se počnu hraniti stokom i psima.
     Kreću se istim šumskim putovima, tako ako ih se duže proučava veoma lako ih se može pratiti i naći. Šumski požari također utječu na život leoparda time što im odnose toliko potreban zaklon.