Kupus s medom je ukusan!?

Danas je nedjelja, 20. listopada 2019. godine.
KTF

Hrvatska Glagoljica



     Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo u IX. stoljeću (oko 863. g.) koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. st. premda ju je već početkom 16. st. sve više potiskuje latinica. Glagoljica se javlja u dva oblika, kao: obla ili bugarska i uglata ili hrvatska. Kao autori glagoljice se najviše spominju Sv. Ćiril i Metod koji su pomoću glagoljice prevodili crkvene knjige na staroslavenski jezik.

Spomenici

     Najstariji sačuvani glagoljički spomenici su iz 11. st. Prva knjiga tiskana tim pismom je Misal po zakonu rimskoga dvora iz 22.veljače 1483. to je naša prva knjiga, prva u Europi koja nije tiskana na latinici ni na latinskom jeziku. Možemo reći da iako je najstarije pismo na području Hrvata latinica, pismo kojim su prvo pisali svoj jezik je glagoljica. Slijedećih 500 godina je glagoljica bila nadmoćna nad latinicom. Za 14. i 15. st. vrijedi pojam zlatnog doba glagoljaštva - velik broj knjiga (uglavnom liturgijskih) prepisuje se glagoljicom.
     Najpoznatiji hrvatski glagoljični spomenik, Bašćanska ploča, pokazuje umjerenu oblost, no uglata glagoljica je specifični hrvatski oblik glagoljice. Javlja se u Hrvatskoj počevši od XII st., najčešća je u primorskim krajevima (Istra, Hrvatsko Primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj), ali se nalazi i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.
     Najveći procvat doživljava kod Hrvata u XIV i XV stoljeću. Iz tog su razdoblja najbrojniji i najljepši glagoljaški rukopisi kao što je Vatikanski misal iz 1315.

Bašćanska ploča

     Godine 1851., mladi bašćanski svećenik Petar Dorčić, otkrio je u podu ranoromaničke crkve Sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške veliku kamenu ploču ispisanu glagoljskim znakovima (Bašćanska ploča).
     Tekst ispisan na ploči zainteresirao je tadašnje naučnike. On je postao važan izvor informacija o razvoju hrvatskog glagoljskog pisma, hrvatskog jezika i kulture. Potvrdio je postojanje Hrvatske države od najranijih dana, spominje ime hrvatskog kralja Zvonimira te obilježava sjeverne granice njegova kraljevstva na otoku Krku.
     Tekst ploče pročitan je djelomično 1865. a sasvim 1875. Vjerovalo se da tekst ploče sadrži neke tajne poruke, ali utvrđeno je da je ploča zapravo potvrda odarovanju zemljišta kojeg je poklonio benediktinskom samostanu Sv. Lucije. Ploča navodi svjedoke te darovnice i opisuje vrijeme u kojem se darovanje dogodilo. Iz  toga se može zaključiti da datira iz 1100. godine.
     Ploča je 1934. godine prebačena u Akademiju znanosti i umjetnosti u Zagreb gdje se i danas nalazi. U Crkvi Sv. Lucije nalazi se njena kopija. Crkva i djelomično restaurirani samostanski kompleks danas privlači veliki broj posjetioca.

Ovako glasi trinaest redaka Bašćanske ploče prevedenih na latinično pismo:



AZ V' IME OTCA I S(I)NA I SVETAGO DUHA AZ'
OPAT' DR'ZhIHA PISAH SE O LEDNINE JuZhE
DA Z'V'NIM(I)R KRAL' HR'VAT'SKI V'
DNI SVOE V' SVETUJu LUCIJu I SVEDO -
MI ZhUPAN' DESIMIRA KR'BAVE MARTIN' V L(I) -
CE PRB'NEBZhA S' POSL' VIN(0)DOLE JaK(O)V' V O-
TOCE DA IZhE TO POREChE KL'NI I BO(G) I *BI* AP(OSTO)LA I *G* E -
VANJELISTI I S(VE)TAJa LUCIJa AM(E)N' DA IZhE SDE ZhIVE -
T' MOLI ZA NE BOGA AZ OPAT' DBROVIT' Z' -
DAH' CREK'V' SIJu I SVOEJu BRATIJu S DEV -
ETIJu V' DNI K'NEZA KOS'M'TA OBLAD -
AJuChAGO V'SU K'RAINU I BJeShE V' T' DNI M -
IKULA V' OTOCh'CI S' SVETUJu LUCIJu V' EDINO




Glagoljica u inozemstvu

     Europski kulturno znanstveni krugovi su glagoljicu upoznali uglavnom preko Hrvatske tradicije baš zbog činjenice da se tako dugo zadržala u upotrebi dok su je ostali slavenski narodi napustili upotpunosti do najkasnije XII st.
     U knjižnici The Pierpont Morgan Library u New York-u, najvažnijoj knjižnici u tom gradu, nalazi se krasan hrvatskoglagoljski misal pisan oko 1400. - 1410., poznat kao The New York Missal (Njujorški misal).
     Znameniti glagoljski misal iz 1483. je sačuvan u jedanaest primjeraka, od kojih se jedan nalazi u SAD-u, u Kongresnoj knjižnici (The Library of Congress) u Washingtonu, jedna od najvećih na svijetu. Po jedan primjerak prvotiska se nalazi u Državnoj knjižnici u Petrovgradu, Nacinalnoj knjižnici u Beču, dva su Vatikanskoj apostolskoj knjižnici u a preostalih šest je u domovini.
     The Pierpont Library u New Yorku posjeduje i jedan primjerak najstarije poznate hrvatske početnice za djecu iz godine 1527. (tiskane glagoljicom). Stručnjaci ju smatraju luksuznim djelom čak u europskim razmjerima za ono vrijeme. Preostala tri sačuvana primjerka su u Beču (u Nacionalnoj knjižnici), Oxfordu (Bodleian Library) i Petrovgradu (Ruska državna knjižnica). U domovini nema niti jednog primjerka, objavljen je pretisak.



Tablice



Download fontova

Naslovnica
Leopardi
Glagoljica
Kemija
Linkovi
Glagoljica


Valid HTML 4.01! Sve komentare, prijedloge, primjedbe i dopune šaljite Franku. Valid CSS!